5 Jenih Makene Klate hok Demo Wojik Tra


Kredit: static.panoramio.com

Setuju dok kalu ambo ghoyak di Malaysia ni banyok tepak hok comey lagi istimewo? Contohnyo negeri Kedoh, sohor nge jolokei namo ‘Negeri Jelape Padi’ pasa negeri dio tu kalu demo rajin gi, napok tenei jah, penuh nge sawoh padi hok sayup mato mmandei, negeri Mlako pulok kayo denge sejaroh dio sediri, tok kiro lagi beloh Borneo sano, Saboh nge Serawok, srupo nge duduk negaro lain doh kalu tengok ko comeynyo tepak dio nge budayo hok ado denu. Kalu nok ulah so-so pasa gapo hok istimewonyo di setiap negeri hok ado di Malaysia ni, ambo ghaso sapa esok tok habih sebab banyok do’oh bendo menarik hok ado.

Tapi macei hok demo bulih tengok dari caro tulise ambo ni, kali ni kito nok kecek pasa negeri Klate. Kalu demo asal oghe sini lo, Malaysia maksud kawe, mesti ghajin dengaa namo negeri Klate dok?

Kalu nok crito serbo sikik pasa negeri Klate ni, dio nyo terletok di sebeloh Pata Timo Malaysia, bersamo nge duo lagi negeri lain iaitu Pehe nge Teganu. Ado duo tigo jenis namo panggile negeri ni, tapi hok paling tekenaa nge oghe ghama bokalih beso ddenga iolah jolokei namo ‘Negeri Cik Siti Wan Kembang’ atapun negeri ‘Tanoh serendoh sekebun bungo’, tidok pun namo ‘Negeri Serambi Mekah’.


Kredit: 4.bp.blogspot.com

Dari segi budayo pulok, negeri Klate ni lebih kughei jah jugok nge negeri-negeri lain, ado kelebihe dio hok sediri. Pete-pete kalu musim brangin gak napok lah ghama oghe tok kigho tuo mudo duk main waa (wau), tok pon kalu balik ko zame dulu sikik, hibure hok ado gak waye kulit, Mok Yong, khetok atapun konsert (hoh, Klate pon ado konsert? Hilir bena!) Konsert kalu kat Klate gak, dikir barat la, gapo lagi 🙂

Selain dio ado loghak dio sediri (mace nge caro ambo tulih ni), Klate jugok agok sohor bab makene dio. Haa, hok ni bulih kito nok ulah panje leba sikik sebab kalu nok kiro nge sepuluh jari ni, negeri ni banyok kakloh makene hok sedak-sedak adik kakok wei! Bukei setakak banyok jenih jah, tapi sene nok bulih tiap maso. Kalu lalu gak napok lah jjujuk keda-keda make atapun geraa duk jual mace-mace pesen makene tepi jale. Tamboh pulok oghe Klate nih peranga dio meme brehi nego.

Tapi dale banyok-banyok jenih makene tu sediri, ado limo hok ambo paling rekemen ko demo kalu demo nok mari jjale di Klate.

 

1. Colek perut


Hok petamo demo keno tra adolah colek perut. Kalu dale bahaso lua, ‘colek’ tu maksud dio ‘kuoh rojok’ ataupon ‘kuoh’. Ado mace-mace jenih colek di Klate, contohnyo colek buoh, colek mmalah, colek aye nge mace-mace lagi jenih colek. Tapi jenih colek atau ‘kuoh’ dio tu sediri lain-lain, tengok atah jenih bahe hok nok dimake denge colek tu. Contohnyo kalu colek buoh, buoh tu (skalo hok jenih masei) kito oghe Klate beso make nge kicap (tok pun cuko) capo gulo, lado, gare sikit pah letok blace. Pah kuoh colek mmalah nge colek aye pulok nok lebih kurei jah, ala-ala kuoh kace atapon kuoh pasembo.

Colek perut ni bulih kato antaro makane hok wajib ado kalu time bule poso. Oghe skalo beso make lepah kelik maye traweh di suraa. Kalu time bule poso, ghama lah oghe duk jual colek perut nih, tu pun tok mene tange lagi nok jual. Bahe utamo hok ado dale colek perut adolah perut babak (jange gi guno perut bulat pulok), pelepong (ore lua panggil paru), toge, timun nge kepok keping (ado hok tamboh jepuk mmalah, tauhu goreng nge telo ghebuh).

Semo bahe ni dimake sekali guh gaul nge kuoh colek hok mmasok nge nnise, bawe putih, lado kering nge duo tigo lagi bahe lain.

Ghaso dio tu tok payoh crito lah, sedak sapa tok tuo lalu kok blake pun tok kaba!

 

2. Akok

Kredit: annieliciousfood.blogspot.com

Ni saloh so contoh kue hok kito panggil rupo tok comei tapi ghaso sedak! Akok meme takdok atapon jare kito nok jupo di tepak lain selain Klate nge Teganu. Bentuk dio bujur lebih kurei sebesa tapo tange budok, pah warno koko atau hija. Ado jugok hok bentuk bungo sebesa pingge. Bahe utamo dio telo, air, pati sate, nnise, gare nge tepong gandum. Ado akok nnise, akok pande nge akok jagung, tapi hok paling ore beso buat adolah akok nnise.

Adune akok tu kito keno tue dale acue dipanggil ‘sare akok’ pah mmasok atah dapo kayu hok dibakar guno sabut nyor. Maso duk tengoh mmasok tu gak bau dio wangi pah ko hujung kapong nok oyak bui. Tapi zame loni payoh sikik doh nok cari akok hok ore mmasok guno caro lamo ni, pakak guno dapo moden doh.

Tips kalu nok tahu akok tu sedak ke dok, tengok rupo dio. Kalu koho kedut, koho sedak sebab tu bemaksud akok tu guno banyok telo. Kalu hok tok kedut sangat tu skalo lebih tepong pado telo.

 

3. Nasik Komok/ Khao Mok Gai

Kredit: mycookings.zaimieza.com

Boktei Klate ni dekat denge Siam, banyok jugok makane Siam hok sapa ko Klate (pah jadi sene nok cari di negeri ni), saloh so nyo nasik komok. Dio ni lebih kurei nasi biryani Siam lah kalu dale bahaso mudohnyo. Skalo kalu gi Klate kito ake beso jupo nasik ni oghe jual kat pasa male, tok pun ado jugok jual kat keda make.

Nasik komok di Klate ni simple jah, jenih tok banyak kkakah, cumo ado nasik (mmasok nge ghepoh komok), sambal lado, acar timun nge aye goreng beghepoh, pah skalo dibukuh dale khetah surat koba lapik supik. Tu jah, tapi gak raso dio sedak sungguh! Nasik dio jenih lembut (sebab mmasok guno samo ado beras Siam atau basmathi), gaul nge sambal lado manih, make nge lauk aye. Kalu dei make skalo so bukuh tok cukup!

 

4. Roti Titab


Kalu adik kakok maghi jjale Klate tok tra roti titab ni meme tok soh. Roti titab ni asalnyo betol-betol dari Klate, dijual di so jah keda make namo ‘Kopitiam Kita’ tletok di banda Kota Bharu.

Kato tokey keda, Mr. Wong, pekatae ‘titab’ tu sebenanyo takdok maksud gapo, dio reko namo tu bia mudoh oghe sebut. Kopitiam Kita ni start bukok dari pukul 7 pagi sapa 1.30 tengohari, 7 hari seminggu (kecuali bule poso nge hari ghayo). Kat keda ni bukei ado roti titab jah tapi banyok lagi pilihe makene hok lain mace nasik ai dingin, nasik lemok nge bemace jenih kue.

Skalo pagi buto lagi keda ni penuh doh nge oghe rama, sebab nok make roti titab ni. Gapo hok buat roti titab ni spesel iolah gabunge bahe hok dio guno untuk menu nih. Dio guno roti keping hok buat sediri (lagi tebaa pado roti biaso tapi lagi lembut) sapuh butter, pah atah tu dio letok telo separuh masok sbutir nge kayo, hidei ko kito panah-panah. Sebelum make tu keno sapu bia gaul telo nge kayo tu dulu. Nok lagi sedak, odaa skali kopi ‘o ko tea tarik scawe.

Ambo sediri pun maso mulo-mulo dengaa pelik jugok: Sedak ko kayo capo telor separuh masok? Bilo tra make sediri, raso dio tu buak kito ake raso supo duduk dunio lain mmeta (ok, ni do’oh sikik).

 

5. Etok


Hok ni kalu masuk musim kemagha antaro bule Mac sapa Ogos, demo tra lalu stret dari Kota Bharu gi alah ko Gua Muse, mesti jjujuk bulih tengok ore duk jual etok tepi jale.

Gapo dio sebenanyo etok ni? Etok ni ikut kato Kamus Dewan, sejenih keghe sungaa, ikut dialek Klate dibui namo ‘Etak’ (dei ko ore Klate sebut dio jadi etok). Habitat dio di dasa sungaa kawase ai rendoh hok sempade nge ai tawar nge ai masin, tapi paling banyok kito bulih jupo di kawase sungai dekat nge sawoh padi. Sebab bakpo ore paling rama jual etok pado musim kemagha iolah etok ni paling banyok musim ni, sebabnyo time ni sungaa jadi tohor, pah ai dio ngalir slow. Etok ni jenih dio paling suko hidup di kawase hok ai ngalir slow nge sselut.

Caro nok igak atau kutip etok ni iolah guno alat hok kito panggil ‘pengokok’, dibuak dari besi khawak.

Ado duo tigo jenih caro nok mmasok etok ni, contohnyo goreng beghepoh, gulaa lemok putih, singge tok pun salai. Salai ni hok paling sohor nge paling ramaa ore suko.
Sebelum salai atah api, etok ni diperap nge bahe-bahe ghepoh mace seraa, halio, bawe putih nge ketumba hok kito blende haluh. Lepah tu barulah kito salai dio atah alat dipanggil ‘anchok’.

Raso dio unik sikik, tok srupo nge keghe biaso. Isi dio lembut pah raso dio masin-masin lemok gitu, capo nge wangi seraa (kalu salai). Kalu keno ko ore hok brehi gak, lepah so-so tok cukup lagi. Sene kato, demo keno tra sediri etok ni kalu nok tahu bakpo ya dio ni sohor sangat di Klate.

 

Banyok lagi benanyo makene Klate hok takdok ore buak di tepak lain, tapi hok limo jenih ni ore putih kato ‘must try at least once’ lah. Jadi gak, gapo tunggu lagi, sipe kain baju, maghi lah jjale Klate!

 

 

 

print
Bibi Mokrat

Fresh-from-the-oven writer who actually takes pride in the quote 'Women belongs in the kitchen' because that's exactly where she wants to be - most of the time

Love Malaysian food and culture? Find Malaysian recipes and stories on culture here in the Butterkicap community. Join us.

Sign up for Butterkicap

Tweet us 
@butterkicap

Show the world just how amazing Malaysian food is.

Hashtag us at #butterkicap

Please check your feed, the data was entered incorrectly.